
”Za ovaj broj časopisa Refoto pripremio sam intervju s kolegom i prijateljem iz Ženeve, koga sam upoznao u foto-klubu čiji sam član. Njegov rad privukao je moju pažnju po doslednosti i istrajnosti u jednoj do najtežih tema u umetnosti uopšte – aktu. Uspeo je da kreira obiman fotografski opus koji mu je doneo priznanje, titulu AFIAP, nagrade i brojne objave po različitim publikacijama” – Svetislav V. Dragović
Ko sam ja?
Stanovnik Ženeve, član sam fotografskog društva ”SGP” u ovom gradu već pedeset godina i Foto ”Švajcarske” s titulom AFIAP. Moje fotografije osvojile su brojne nagrade na nacionalnim i međunarodnim konkursima, nebrojeno puta objavljivane su u specijalizovanim izdanjima i raznim publikacijama, a izlagane su u brojnim umetničkim galerijama.
Početkom šezdesetih godina prošlog veka počeo sam da ...
Pročitajte kompletan tekst ...

Organizacija je pola posla
Gde god da se nalazite dok čitate ovaj tekst, podignite glavu i pogledajte vašu okolinu. Šta primećujete? Haos, zar ne? Gomilu stvari, često nepovezanih, svaku sa svojim jedinstvenim oblikom i značenjem. Svaka može biti izuzetno zanimljiva i posebna, ali isto toliko i dosadna. Šta će biti ishod zavisi isključivo od vas, tj. od toga kako ćete organizovati taj haos u neku kompoziciju
Ključna reč za kompoziciju napisana je već u samom podnaslovu – organizacija. Pod kompozicijom podrazumevamo način organizovanja svih estetskih elemenata unutar dvodimenzionalnog plana fotografije (ovo pravilo važi za sve vrste dvodimenzionalne umetnosti). Gore pomenuti haos mora se nekako srediti, organizovati, da bismo u njemu mogli da se orijentišemo. Odmah na početku navešću primer jednog veoma poznatog britanskog fotografa, Richarda Billinghama, ...
Pročitajte kompletan tekst ...

Nakon obeležavanja određenog dela fotografije, nekim od pomenutih alata dobijamo prostor omeđen specifičnom linijom. Sve ono što je unutar granice podložno je delovanju nekom od alata i sve što je van granica zaštićeno je od promena. Hajde da vidimo šta se sve može uraditi s tom granicom
Čuvanje selekcije
Kada smo napravili željenu selekciju i uradili određeni posao, imamo dva izbora: ili da deselektovanjem potpuno zanemarimo njeno dalje postojanje ili da je, ukoliko će nam trebati, sačuvamo za kasniju upotrebu. U padajućem meniju Select poslednja u nizu jeste opcija Save Selection. Klikom na nju otvara se kontrolni prozor koji nam daje mogućnost izbora mesta čuvanja. Prva opcija jeste izbor čuvanja unutar samog dokumenta ili u okviru novog dokumenta. Ako se zapitate zašto je potrebno čuvati selekciju u novom dokumentu, odmah treba napomenuti da samo nekoliko ...
Pročitajte kompletan tekst ...

Photoshop jeste standard za obradu slika, ali to ne znači da obavezno mora da bude instaliran na našem računaru i da nam treba neki ”besan” hardver da bismo ga koristili. Pa još ako je njegovo legalno korišćenje besplatno, sreći nema kraja. Čuveno staro pravilo koje kaže da ”Što ne platiš na mostu, platiš na ćupriji” važi i ovde, ali ne mogu da se otmem utisku da sam ipak dobro prošao, jer sam nizašta dobio nešto
Obrada fotografija
Naravno, čemu bi jedan Photoshop služio (makar on bio veb-servis) ako ne bih njime mogao da obrađujem svoje fotografije.
Količina ponuđenih alata više je nego dovoljna za raznorazne sitne dorade i efekte. Alati su podeljeni u tri grupe – Osnovne (Basic), Podešavanja (Adjustments) i Napredne (Advanced). Sve je lepo i logično složeno i na mom linku od 10 ...
Pročitajte kompletan tekst ...

Digitalna tehnika oslobodila je fotografe nabavke velikog broja filtara koji su bili neophodni za korekciju boja i tonova na filmu. Nekako je postalo pravilo da su nam potrebni još samo UV filtar, pre svega radi zaštite objektiva, i cirkularni polarizacioni, čiji se efekti ne mogu u potpunosti reprodukovati digitalnim metodima Pročitajte kompletan tekst ...
Svetlo je istinski fotografski ”alat”. Filteri za korekciju boje svetlosti zaista se mogu elegantno zameniti programima poput ”Adobeovog” Photoshopa, u kojima je kontrola nad efektima potpuna, a granice kreativnosti određuje samo vaša mašta. Postoje, međutim, situacije u kojima je neophodna korekcija ekspozicije radi postizanja efekta. U takvim slučajevima od računara nema pomoći, jer se najbolji rezultat može postići samo snimanjem ”na lokaciji”. I samo uz pomoć neutralnih filtara.
Šta kada svetla ima ...

Vest je osnovni novinarski žanr, a svi ostali žanrovi proistekli su iz njega. Osim što je osnovni, vest je i najkraći žanr i prethodi svim ostalim. Po etimologiji reči ”vest” znači znanje. Ova definicija bi mogla da se primeni i na polju fotožurnalizma, koji je svakako neodvojivi deo novinarstva uopšte. U fotonovinarstvu je u poslednje vreme došlo do podele na ”blic vesti” i ”vesti uopšte”, kao rezultat velikog uticaja prestižnog holandskog konkursa za novinsku fotografiju ”World Press Photo”, koji predstavljamo i ove godine. Jedna od kategorija ovog konkursa jeste ”Spot News”, što je kod nas prevedeno kao ”blic vest” jer se nekada ta kategorija zvala ”Flash News”
Blic vest
U ovom broju pokušaću da objasnim kako se rade ”blic vesti”. Na samom početku, uputio bih čitaoce ...
Pročitajte kompletan tekst ...

Iako smo već odavno shvatili da svet moderne fotografije ne postoji bez digitalne obrade, ima mnogo toga što možemo iskoristiti za efektne fotografije, a da u računaru naknadno i samo eventualno podesimo osvetljenost i kontrast. U vreme pre računara (možda bi moglo da se označava i sa BPE – Before Photoshop Era) efekti su rađeni pomoću najraznovrsnijih pomagala: filtera, lomljenih ili krivih ogledala...
I, naravno, neograničene količine mašte
Pojedini autori su delom zahvaljujući i specifičnim postupcima koje su smislili i koristili u radu postali i svojevrsne legende efekata. Na primer, prilikom pominjanja dela i metoda rada Davida Hamiltona svako od nas čuo je drugačiju priču: kako je on mazao objektiv mašću s nosa ili kako je koristio difuzere ili Duto filtre. Neki od nas čitali su kako je svoje efektne i sanjalačke fotografije snimao objektivom kojem su se usled pada polomila neka od sočiva i da je onda od ...
Pročitajte kompletan tekst ...